Sretenje Gospodnje je jedan od najsvečanijih praznika hrišćanstva. Po jevrejskom zakonu, svako dete je donošeno u hram 40 dana posle rođenja. Četrdeseti dan po rođenju Isusa Hrista, Deva Marija sa Josifom odlazi u Jerusalim u hram Božiji, noseći mladog Hrista, da ispuni dvostruki Gospodnji zakon, da se očisti od porođaja i da predstavi Gospodu svoje novorođenče koje je Simeon Bogoprimac primio na ruke.

Sretenje Gospodnje
Sretenje Gospodnje

Ovaj praznik je od suštinske važnosti za hrišćanstvo jer ukazuje na prvi susret Spasitelja Isusa Hrista sa ljudima.

 Evo nekih od narodnih verovanja za Sretenje:
Na Sretenje se sreću i razdvajaju zima i leto. Od Sretenja dani postaju duži, a noći kraće, pa se u narodu kaže „Sretenje obretenje“
Ako je na Sretenje sunčan dan i medvedi izađu iz jazbine i uplaše se svoje senke, pa se vrate nazad, veruje se da će zima potrajati još šest nedelja.
Običaj je da se na Sretenje obavezno pale sveće jer se smatra da plamen ima skrivenu čarobnu moć i da će kuću štititi od grmljavine i drugih nesreća.
Ovoga dana devojke paze kakvog će muškarca prvo sresti. Veruje se da ako prvo sretne crnomanjastog, za takvog će se udati, a ako sretne plavog, onda za takvog. Isto važi i ako sretne zdravog, bogatog, siromašnog ili bolesnog.
Na Sretenje, 1835. godine donet je Sretenjski ustav, prvi demokratski ustav Srbije.
Od 2002. Sretenje je Dan državnosti Republike Srbije.

POSTAVI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here